Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje.
Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija
"ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta. -Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina. -Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko. -Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla. -U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani. -Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima. -Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.). -Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske. -Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189. -Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu. OPASNOSTI U ŠUMI -OTROVNE GLJIVE Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama. -KRPELJI Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja. -MIŠJA GROZNICA Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...) -KOMARCI Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji. OTROVNE BILJKE U ŠUMI -VELEBILJE(Atropa Belladonna) Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima. Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne. -BUNIKA( Hyoscyamus niger) Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni. -ĐURĐICA (Convallaria majalis) Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca. -PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.) Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja. |
08.02.2006., srijedaBjelorepan
- 23:48 - Komentari (9) - Isprintaj - #
- jesi ti ovo slikao *? izvrsno. obožavam šumu, mi provincijalci, ž (Barikada 09.02.2006.
00:53)
- ineteresantan blog:)) (kvadar 09.02.2006. 01:52) - ovak nešt još nisam vidjela, a na blogu imam popriličan staž... fotke su odlične.pretpostavljam da se štekavcu ni nemre prić bliže od ovog :-) (maja 09.02.2006. 02:12) - bash lepooo (Unfaithful 09.02.2006. 18:18) - U prvi tren po naslovu,mislio sam da se radi o jelenu bjelorepanu,ali njih ionako nema kod nas.Štekavac je prekrasna ptica! (Hrvoje 10.02.2006. 01:17) - Imam sličnu sliku bjeloglavog supa. (gogoo 11.02.2006. 01:59) - lijepo (o prirodi i životinjama 12.02.2006. 21:54) - shtrava....poz (šokačka posla 13.02.2006. 14:36) - Svaka čast na blogu...ali imam jedan ispravak netočnog navoda :) Štekavac(Haliaeetus albicilla) nije najveći orao,čak i ne spada u porodicu orlova (Aquila)...ali je istina da je navjeća grabljivica na području kontinentalne Hrvatske... vidjeti ga kako jedri i pretražuje prostor je predivno iskustvo,ostavlja bez daha....pogotovo ako se spusti malo niže.. (MisterNo 09.03.2008. 12:21) |